Krizma ili sakrament potvrde jedan je od sakramenata kršćanske inicijacije, zajedno s krštenjem i Euharistijom. Po ovom sakramentu krštenik prima dar Duha Svetoga, čvršće se povezuje s Crkvom te prima snagu da riječju i djelom bude Kristov svjedok.
Krizma zato nije samo svečani obiteljski događaj niti “završetak vjeronauka”. Ona je važan korak u životu vjere: poziv krizmaniku da ono što je započelo na krštenju sve svjesnije i odgovornije živi u svojoj obitelji, župnoj zajednici i svakodnevnom životu.
Priprava za krizmu
Kandidat za krizmu treba se pravodobno uključiti u pripravu u svojoj župi. Župnik će obavijestit krizmanike i roditelje o župnoj katehezi, susretima, potrebnoj dokumentaciji, izboru kuma ili kume te o samom slavlju krizme.
Krizmu može primiti krštena osoba koja još nije krizmana. Od onoga tko se može služiti razumom traži se da bude prikladno poučen, pravo raspoložen i sposoban obnoviti krsna obećanja.
Priprava obuhvaća dvije razine: školsku kroz vjeronauk u školi koji omogućuje sustavno upoznavanje vjere, i župnu katehezu kojom se dijete dublje uvodi u molitvu, liturgiju, sakramentalni život i zajedništvo konkretne župne zajednice.
U Riječkoj nadbiskupiji redovita priprava uključuje:
– redovito sudjelovanje na nedjeljnoj svetoj misi
– redovito sudjelovanje u župnoj katehezi
– redovito i neprekinuto pohađanje katoličkoga vjeronauka u školi.
Prema odredbama Hrvatske biskupske konferencije, sakrament potvrde redovito se ne dijeli prije dvanaeste godine života, a kao priprava traže se najmanje četiri godine redovitoga vjeronauka. Konkretno vrijeme i način priprave određuju se prema odredbama Nadbiskupije i programu pojedine župe.
Ako je kandidat kršten u drugoj župi, potrebno je o tome obavijestiti župnika župnika u kojoj će biti krizma i dostaviti mu potvrdu o krštenju.
Uloga roditelja
Roditeljska uloga u vjerskom odgoju djece jednako je važna kao i na krštenju. Crkva upravo roditeljima i pastirima duša povjerava brigu da se krizmanici pravo priprave za primanje krizme. Njihova uloga nije samo pobrinuti se da dijete dolazi na katehezu ili organizirati obiteljsko slavlje. Najviše mu pomažu vlastitim primjerom vjere: razgovorom i otvorenošću prema životu župne zajednice, molitvom i sudjelovanjem na nedjeljnoj misi. Krizmanik je već u dobi kada sve osobnije preuzima odgovornost za vlastitu vjeru. Zato priprava treba biti i vrijeme u kojem treba postavljati pitanja, upoznavati svoju vjeru i slobodno sazrijevati u odluci da želi živjeti kao Kristov učenik.
Kum ili kuma
Kum ili kuma preuzima crkvenu službu, pomažu da nakon krizme krizmanik živi kao Kristov svjedok i vjerno ispunjava obveze koje proizlaze iz primljenoga sakramenta. Važno je da kum bude osoba koja može djetetu biti stvarna pomoć i primjer u kršćanskom životu. Zato kod izbora kuma nije dovoljno gledati samo rodbinsku, prijateljsku ili društvenu blizinu, nego i njegovu povezanost s vjerom i Crkvom.
Dijete može imati jednoga kuma ili jednu kumu, ili kuma i kumu. Kum treba biti katolik, kršten, potvrđen i krizman, navršiti šesnaest godina života te živjeti u skladu s vjerom i službom koju preuzima. Kum ne može biti otac ili majka djeteta.
Crkva preporučuje da krizmani kum, ako je to moguće i prikladno, bude ista osoba koja je tu službu preuzela već na krštenju.
Ako kum ili kuma kumuju izvan svoje župe, potrebno je donijeti posvjedočenje za kumovanje koje izdaje vlastiti župnik.
Neposredna priprava i slavlje krizme
Za primanje krizme potrebno je biti u stanju milosti. Zato neposredna duhovna priprava uključuje i sakrament pomirenja, odnosno ispovijed. Dobro je da krizmanik posljednje dane priprave posebno posveti molitvi i svjesnoj pripravi za dar Duha Svetoga.
Krizma se redovito slavi u crkvi, najčešće unutar svete mise. Redoviti služitelj sakramenta je biskup, a u skladu s crkvenim pravom potvrdu može podijeliti i za to ovlašteni svećenik.
U samom obredu krizmanici obnavljaju krsna obećanja, a nakon molitve za dar Duha Svetoga sakrament se podjeljuje pomazanjem čela svetom krizmom uz polaganje ruke i riječi propisane obredom. Time se na vidljiv način izražava dar Duha Svetoga koji krizmanika učvršćuje u vjeri i poslanju.
Česta pitanja
Ako postoji dvojba oko priprave kandidata, izbora kuma, dokumentacije ili neke druge životne okolnosti, najbolje je pravodobno razgovarati s vlastitim župnikom.
Crkveni propisi postavljaju jasne kriterije, ali njihova pastoralna primjena uključuje i razborito razlučivanje konkretne osobe i njezine situacije. Cilj priprave nije samo ispuniti formalne uvjete, nego pomoći krizmaniku da sakrament primi svjesno, dostojno i s vjerom te nastavi živjeti kao član svoje crkvene zajednice.
Zakonik kanonskoga prava prepušta biskupskim konferencijama mogućnost odrediti prikladnu dob. Hrvatska biskupska konferencija odredila je da se sakrament potvrde redovito ne dijeli prije dvanaeste godine života te da priprava obuhvaća najmanje četiri godine redovitoga vjeronauka. Pojedini dijecezanski biskup može odrediti višu dob i dulju pripravu.
Zato sama dob ili školski razred nisu jedini kriterij. Važni su stvarna priprava kandidata, njegovo sudjelovanje u životu vjere i raspoloženost za primanje sakramenta.
Za kandidate koji nisu redovito pohađali školski vjeronauk Smjernice kao opće pravilo predviđaju pripravu koja traje najmanje dvije godine dulje od redovite priprave. Iznimka glede duljine priprave može se dopustiti kandidatu koji redovito sudjeluje na nedjeljnim misnim slavljima i dobro je poučen u vjeri.
Takav kandidat redovito pristupa krizmi najmanje godinu dana kasnije od kandidata svoje generacije koji su školski vjeronauk redovito i neprekinuto pohađali. Od toga su izuzeti kandidati koji školski vjeronauk nisu mogli pohađati iz opravdanoga razloga, primjerice zato što nastava vjeronauka u njihovoj školi nije bila organizirana.
Ako se razmatra druga iznimka od navedenih načela, ona je moguća za vlastite župljane nakon razlučivanja pojedinoga slučaja i prethodne konzultacije s Pastoralnim uredom Riječke nadbiskupije.
Da. Štoviše, Zakonik kanonskoga prava preporučuje da se, ako je moguće, za krizmanoga kuma uzme osoba koja je bila kum ili kuma na krštenju. Time se na lijep način naglašava povezanost krštenja i krizme.
Kum, naravno, i dalje treba ispunjavati uvjete koje Crkva traži za tu službu.
Krizma se može primiti i kasnije. Odrasla osoba ili stariji kandidat koji nije krizman treba se najprije javiti župniku župe kojoj pripada. Župnik će s kandidatom dogovoriti potrebnu pripravu i, kada je kandidat pripravan, dati potrebnu preporuku za primanje sakramenta.
Riječka nadbiskupija redovito predviđa i posebne termine za izvanredne krizmanike u katedrali sv. Vida, prema godišnjim obavijestima Nadbiskupije. Kandidata prethodno prijavljuje njegov župnik. Izvanredni krizmanik, kada je prikladno, može pristupiti i nekom od redovitih slavlja krizme u župama Nadbiskupije.